IED Blog

Početna   /   IED Blog   /   Preti li nam globalna COVID-19 depresija

Preti li nam globalna COVID-19 depresija

Izvor: Sajt Svetskog ekonomskog foruma (https://www.weforum.org/ ), 13. april 2020.

 

I nakon nekoliko meseci, i dalje je teško proceniti dubinu globalnog udara Covida 19. Trećina svetskog stanovništva je na neki način “zaključana”. Preko 200 država je zaraženo, a broj novih slučajeva i smrtnih ishoda na mnogim mestima se i dalje eksponencijalno povećava.

Za to vreme, u pozadini se pojavljuje druga kriza  u formi ekonomske recesije.

Iako svi želimo da ostavimo iza sebe ovu krizu što je pre moguće, i koliko god da smo nestrpljivi da ponovo oživimo socijalni i ekonomski život, ipak moramo da stavimo primarni fokus na javno zdravlje. To nosi ogromnu cenu, ali je svakako bolje od alternative. Saradnja između vlada i biznisa, zasnovana na najnovijim naučnim oktrićima, najbolja su šansa da se spreči da kratkotrajna recesija preraste u globalnu depresiju.

Koje su, do sada poznate, medicinske činjenice? Iako još uvek ne znamo puno toga o Covid-19, znamo da on preti globalnom javnom zdravlju još najmanje godinu dana, a moguće i duže, iz tri najvažnija razloga.

Prvo, novi korona virus je izuzetno zarazan. Svako ko je zaražen ovim virusom, u proseku inficira 2 do 3 osobe, a niko još uvek  nema imunitet protiv ovog potpuno novog virusa. U svega nekoliko nedelja, ovaj virus je inficirao milione (zvanični podaci kažu da je broj zaraženih još uvek ispod 2 mililona, ali se smatra da je njihov realan broj 5 i više puta veći).

Drugo, bolest Covid-19 koju izaziva je izuzetno ozbiljna. Stopa smrtnosti kod potvrđenih Covid-19 slučajeva je oko 5 odsto, a kod još nepotvrđenih najmanje 1%. Ovaj procenat je izuzetno visok (10 do 50 puta viši nego kod sezonskog gripa) i može da se poredi samo sa posledicama koje je ostavila čuvena Španska groznica.

I, treće i najvažnije – nemamo prirodni imunitet u populaciji, a nemamo još uvek ni vakcinu. Neki lekovi koji su pokazali izvestan učinak, tek treba da potvrde svoje dejstvo, što nas ostavlja “na milost i nemilost” dejstvu virusa najmanje do kraja ove godine.

Znajući sve ovo, koji socijalni, ekonomski i zdravstveni scenario treba da sprovedemo?

U nedostatku vakcine, pandemija će se zaustaviti tek kada veliki deo populacije razvije imunitet nakon što bude zaražen. To je čuveni koncept “imuniteta krda”.

Prirodan odgovor bi bio da jednostavno pustimo da se to dogodi – što pre to bolje. Problem je u tome, kao što možemo videti na primeru Njujorka, što se, bez razvijenog kolektivnog imuniteta, dešava se izuzetno brz eksponencijalni rast broja obolelih. Toliko veliki broj ljudi se istovremeno razboljeva, da se urušavaju čitavi zdravstveni sistemi.

Zato je bolje sprovesti mere suzbijanja: ne zaustavljati epidemiju brzo, jer je to nemoguće bez vakcine, već usporavati epidemiju, kako bi dali šansu zdravstvenom sistemu da se bori.

U tom smislu, veliko pitanje i dilema je – koliko dugo ćemo sprovoditi mere karantina, i kada i kako ćemo ih postepeno ukidati?

Na kraju svega, moramo omogućiti ekonomiji da se restartuje, i moramo da sprečimo posledičnu epidemiju mentalnih bolesti i socijalnih problema, istovremeno izbegavajući razvijanje novog talasa epidemije. Kina, Koreja, Nemačka i Austrija su već započele proces obnavljanja društvenog i ekonomskog života. Ali to moraju da sprovode u izuzetno kontrolisanim uslovima, isključivo u skladu sa mišljenjem i stavovima stručnjaka za javno zdravlje. Ukoliko u tome ne bi uspeli, to bi mogao da bude okidač za finansijke probleme, kao i probleme u mentalnom zdravlju stanovništva čiji bi udar bio jednak udaru na javno zdravlje.